Gradski Magazin Kulturno informativni internet portal 
Ucestvujte do kraja maja u izboru za Monopol pijune u Delta City-ju.
Nakon glasanja za izbor Monopol lokacije, Delta City poziva ljubitelje malih, bezopasnih „ratova“ oko nekretnina da ucestvuju u sledecoj etapi izgradnje jedne od najpopularnijih drustvenih igara ikada osmisljenih!
Glasanje za nove pijune srpskog Monopola traje do kraja maja, a da li ce se na tabli medju sest figurica naci sajkaca, opanak, cokanjce ili mozda Pobednik, odluka je iskljucivo na posetiocima Delta City-ja. Izbor pijuna je veoma vazan za Monopol, odredjuje njegov identitet i bas zbog toga je njihov odabir veoma vazan zadatak.
Za vreme trajanja glasanja, posetioci Delta City-ja moci ce da se slikaju sa „rekvizitima“ iz Monopola, postave svoje fotografije na drustvene mreze pod hestegom #monopolsrbija i pokazu celom svetu zasto je Srbija jedna od samo cetiri zemlje u svetu koja ce imati svoje jedinstveno izdanje Monopola.
Monopol u ekonomiji se definira kao trajna tržišna situacija gdje postoji samo jedan davatelj određene vrste proizvoda ili usluga. Osobina monopola je nedostatak privredne konkurencije za robu ili uslugu koja se nudi i nedostatak prihvatljive zamjenske robe. Sadržaj 1 Pojam i karakteristike monopola 2 Podjela monopola 3 Kako definisati monopol? 4 Također pogledajte Pojam i karakteristike monopola U ekonomiji se posvećuje značajna pažnja slobodnoj konkurenciji, jer je relativno lako razumjeti tržište na kome ona vlada. Međutim, savremena tržišna privreda poznaje i druge oblike konkurencije, gdje se prvenstveno misli na monopolsku. Za čistu monopolsku strukturu tržišta karakteristično je da na strani ponude postoji samo jedan ponuđač – monopolist, a na strani potražnje samo jedan kupac – monopsonist. Bitna karakteristika monopola je da može potpuno odrediti cijenu robe koju prodaje, bez obzira na količinu koju nudi. Isto tako na strani potražnje monopsonist određuje po kojoj će cijeni robu kupovati. Pojava monopola vezana je za novi val pronalazaka i tehničkih i tehnoloških dostignuća, krajem prošlog i početkom ovog vijeka. Da bi se sve ovo stavilo u upotrebu bile su potrebne enormne količine kapitala, gdje se pojavljuje stvaranjem velikih i ekonomski moćnih vlasnika kapitala. Proces koncentracije i centralizacije kapitala omogućio je stvaranje monopola. Koncentracija je proces povećanja kapital putem akumulacije koji se ostvaruje pod kontrolom jednog ili više vlasnika kapitala. Uz sve veće bogaćenje putem akumulacije, krupni kapitali se uvećavaju na razne načine, bilo da se radi o nasilnom prisvajanju, kupovinom ili otkupom slabije stojećih poduzeća, kao i dobrovoljnim spajanjem poduzeća. Podjela monopola 1. Prirodni monopol – nastaje iz limitiranosti proizvodnih činitelja i izvora ponude 2. Zakonski monopol – nastaju kada se prodaja ili proizvodnja određenih roba, državnim propisima monopolizira za samo neka poduzeća (npr. Državni monopol u prodaji duhana, šibica, soli, šećera…) 3. Ekonomski monopol – nastaje koncentracijom i centralizacijom kapitala 4. Oktopodski monopol – predstavljaja kombinaciju prirodnih i ekonomskih, i kod njih zbog veličine opreme nije povoljno postojanje više poduzeća Kako definisati monopol? Monopol se može definisati: 1. nedostatkom konkurencije 2. nema supstituta kojima se može trgovati (roba ili usluga) 3. postoji ulazna barijera na tržište: monopolist kontrolira vrijedan input, prirodni monopol, patenti i zaštite, državni monopoli Zbog svega gore navedenoga, ponajviše nedostatka konkurencije, monopolist može ostvarivati profite u dužem vremenskom razdoblju. Kada na tržištu nema konkurencije tj. postoji monopol, krajnji korisnici, dakle kupci, su ti koji trpe najviše i to iz razloga jer takva poduzeća tokom vremena postaju manje efikasna i inovativna. Naime, uspavaju se zbog svoje sigurne pozicije na tržištu tj. ne moraju se zabrinjavati otvorenom tržišnom utakmicom na tržištu. Ljudi ne mogu početi kupovati i koristiti neki drugi proizvod koji može biti jeftiniji ili bolji iz jednostavnog razloga jer takav proizvod ne postoji (nema supstituta). Monopolističke organizacije nastaju kao kombinacija raznih industrijskih grana u jednom poduzeću i one mogu biti: Horizontalna kombinacija – povezivanje raznih privrednih djelatnosti koje imaju istu proizvodnu osnovu – sirovinsku bazu Vertikalna kombinacija – povezivanje niza uzastopnih djelatnosti koje čine proizvodni proces Kombinacija kombinacija – povezivanje horizontalne i vertikalne kombinacije Rezultat ovog povezivanja su holdinzi – velika poduzeća koja u odnosu na druga imaju neke pogodnosti u poslovanju. Oni su imuni na velike investicije, imaju visoku i stabilnu profitnu stopu i imaju veće mogućnosti za unapređenje tehnike i tehnologije. Karakteristični i trajni oblici monopolističkog udruživanja dolaze do izražaja kroz: kartele, trustove i koncerne.
